U Europi se nalazi više od 1,2 milijuna pregrada na rijekama, uključujući brane, preljeve i propuste, od kojih su mnoge zastarjele i nepotrebne. One ometaju prirodni protok vode, sedimenta i hranjivih tvari, kao i migraciju vrsta, što doprinosi ozbiljnom padu brojnosti populacija migratornih vrsta riba, čije su se brojke od 1970. godine smanjile za čak 75%.

No, diljem kontinenta, brojne organizacije i institucije ulažu značajne napore kako bi se umanjila šteta izazvana pregrađivanjem rijeka i kako bi se preokrenuo trend smanjenja brojnosti slatkovodnih vrsta.

Prema danas objavljenom izvještaju, 2024. godina označila je novi rekord u uklanjanju pregrada s europskih rijeka. Ukupno su uklonjene čak 542 prepreke u 23 zemlje, što pokazuje sve veću podršku inicijativi uklanjanja pregrada u Europi.

Po prvi puta, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka i Turska pridružile su se ovoj inicijativi, što označava važan korak za obnovu rijeka u ovim zemljama. Najviše pregrada uklonjeno je u Finskoj (138), a slijede Francuska, Španjolska i Švedska.

„Ohrabrujuće je vidjeti još jednu rekordnu godinu za uklanjanje pregrada u Europi, jer je to jedan od najučinkovitijih alata za oporavak i jačanje biološke raznolikosti europskih rijeka,” izjavila je Dragana Mileusnić, direktorica programa zaštite prirode pri organizaciji The Nature Conservancy u Europi. “Isto tako, to ukazuje na povećanu podršku od strane lokalnih zajednica, jer ponovno povezivanje rijeka povećava njihovu otpornost na klimatske promjene. Posebno nam je drago što se prve pregrade uklanjaju i u zemljama Jugoistočne Europe te se nadamo jačanju tih aktivnosti u regiji, a koje su ključne za slatkovodnu biološku raznolikost u Europi i jačanje otpornosti na klimatske promjene.“

U Bosni i Hercegovini, prvih devet pregrada uklonjeno je u Parku prirode Hutovo blato kako bi se obnovili prirodni migratorni putevi endemskih vrsta riba. Ove aktivnosti proveo je Park prirode Hutovo blato u suradnji s Udrugom Dinarica i uz potporu Open Rivers Programme

“Uklanjanje pregrada u Hutovu Blatu predstavlja važan korak naprijed u našim stalnim nastojanjima da zaštitimo i obnovimo ekološki integritet Parka prirode. Prepreke koje su stajale na ovom području više od stotinu godina znatno su narušile prirodne migracijske rute naših endemskih vrsta riba. Njihovim uklanjanjem otvaramo put obnavljanju prirodnog toka vodenih staništa, što je ključno za uspješan mrijest i očuvanje zdravih ribljih populacija,” objasnio je Đorđe Stefanović, direktor Udruge Dinarica.

Aktivnosti poput uklanjanja pregrada iznimno su važne za postizanje ciljeva EU Uredbe o obnovi prirode, koja je stupila na snagu 2024. godine, a predviđa obnovu najmanje 25.000 km rijeka do 2030. godine. Iako Bosna i Hercegovina nije obvezana doprinijeti ciljevima Europske unije, uklanjanje nefunkcionalnih i starih pregrada doprinosi poboljšanju stanja bosanskohercegovačkih rijeka, ali i smanjuje rizike povezane s nastavkom njihovog korištenja.

“Vrlo je važno da održimo naše rijeke u zdravom stanju, tj. da su slobodno tekuće i bez prepreka, jer će na taj način i mnogobrojne vrste opstati, ali, još važnije, lokalne zajednice će na kvalitetniji i održiviji način steći benefite u područjima u kojima žive. Stoga je važno da se projekti uklanjanja pregrada sve više izvode u našoj zemlji, kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama, te podržavamo napore da se očuvaju i unaprijede naši slatkovodni ekosustavi. Klimatska kriza već nas pogađa, te naše rijeke već sada trpe promjene, zato je važno da reagiramo odmah ka njihovom očuvanju,“ zaključio je Vladimir Topić, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

 Udruga Dinarica, Centar za životnu sredinu i organizacija The Nature Conservancy dio su regionalne inicijative Zajedno za rijeke koja okuplja ukupno sedam partnera iz pet zemalja Jugoistočne Europe s ciljem zaštite 400 kilometara rijeka u regiji.